Rast troškova života i inflatorni pritisci iz direktno utiču na mogućnost domaćinstava u Srbiji da stvaraju i sačuvaju finansijske rezerve.
Prema nacionalnom istraživanju M2S Research-a, gotovo polovina građana izražava ozbiljnu zabrinutost zbog uticaja inflacije na njihovu kupovnu moć, kao i na obezvređivanje ušteđevine i investicija.
Pritisak svakodnevnih troškova najteže pogađa domaćinstva sa nižim primanjima, koja su prinuđena da smanjuju mesečne uloge, troše već postojeću ušteđevinu za tekuće potrebe ili odlažu kupovine.
Koliko možemo da izdržimo ako ostanemo bez posla?
Procena finansijske otpornosti pokazuje velike razlike među generacijama i imovinskim slojevima. Oko polovina štediša i investitora ima finansijsku rezervu koja bi im, u slučaju potpunog gubitka prihoda, omogućila da pokrivaju životne troškove od tri do 12 meseci.
Mladi su, međutim, najranjiviji.
Čak 45 odsto ispitanika mlađih od 30 godina raspolaže ušteđevinom dovoljnom za najviše dva meseca života bez redovnih primanja.
Ovi podaci ukazuju na to da mogućnost stvaranja finansijske rezerve nije samo pitanje volje i discipline u štednji, već i visine prihoda, odnosno iznosa koji građanima ostaje nakon podmirivanja svakodnevnih troškova.
Averzija prema riziku
Osim visokih troškova života koji fizički ograničavaju prostor za štednju, glavna kočnica za veće investiranje u Srbiji jeste izrazito visoka averzija prema riziku:
56% štediša i investitora bira znatno sigurnije opcije koje nose manji prinos, umesto ulaska u rizičnije poduhvate.
Svega 18% građana je spremno da prihvati veći rizik u zamenu za potencijalno veću zaradu.
Strah od gubitka kapitala dodatno raste sa godinama starosti i posebno je izražen kod građana sa nižim prihodima i nižim nivoom obrazovanja, što objašnjava zašto se većina drži opipljive imovine poput gotovine i nekretnina.